Ponovno imenovanje dosadašnjeg ravnatelja Županijske lučke uprave Rab Nenada Debelića za novi četverogodišnji mandat, donosi kontinuitet, ali i nova očekivanja. Iza novog starog ravnatelja su godine obilježene značajnim ulaganjima i projektima koji su mijenjali lice rapskih luka, dok je pred njim razdoblje u kojem će se ti iskoraci dodatno učvrstiti i nadograditi. U razgovoru otkriva koji projekti su obilježili protekli mandat, gdje vidi najveće prilike za razvoj te kakvu viziju Raba donose godine pred nama.

Kako biste ocijenili svoj protekli četverogodišnji mandat na čelu Županijske lučke uprave Rab?

– Kao i prvi mandat, tako je i ovaj protekli bio pun izazova i u znaku velikih infrastrukturnih projekata. Mislim da imamo razloga za zadovoljstvo i drago mi je da su ostvarenim rezultatima zadovoljni i naši osnivači koji su mi još jednom ukazali povjerenje. Svaki realizirani projekt dao nam je nova vrijedna iskustva i znanja koja će nam pomoći u planiranju i realizaciji budućih projekata unaprjeđenja lučke infrastrukture i podizanja razine naših usluga.

Koje projekte i postignuća smatrate najvažnijima u tom razdoblju?

– U protekle četiri godine realizirali smo velik broj projekata – od onih velikih, koji uključuju izgradnju nove infrastrukture, do manjih projekata održavanja postojeće infrastrukture. Iako su ti manji zahvati često manje vidljivi, za lokalno stanovništvo jednako su važni kao i izgradnja novih luka. Posebno treba istaknuti projekt rekonstrukcije i dogradnje luke Rab, realiziran uz pomoć europskih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Projekt je započeo još 2015. godine ishođenjem lokacijske dozvole, a realizacija je obuhvatila dvije od planiranih pet faza (među kojima je i rekonstrukcija gata Pumpurela). Izazov projekta bio je u tome što se radovi odvijaju u samom centru grada, a trajanje radova bilo je predviđeno na 18 mjeseci, što je značilo da će se dio radova izvoditi i tijekom ljetnih mjeseci. Upravo zato posebno želim istaknuti razumijevanje naših građana, poduzetnika, obrtnika, iznajmljivača, ugostitelja i brodara – svih onih koji su svakodnevno živjeli s prašinom i bukom. Njihov doprinos bio je ključan za uspješnu realizaciju projekta. Veliku ulogu imao je i Grad Rab, čije su razumijevanje i podrška omogućili dovršetak radova u planiranim rokovima. Rezultat projekta nije samo novi lukobran i rekonstruirana obala već i povećana otpornost na klimatske promjene, posebno u smislu sprječavanja plavljenja gradske jezgre. Ovaj projekt predstavlja nastavak investicijskog ciklusa u luku Rab, a realizacijom sljedećih faza dodatno ćemo unaprijediti sigurnosne uvjete i stvoriti nove vrijednosti za otok. Uz luku Rab, važno je istaknuti i projekt rekonstrukcije i dogradnje luke Melak u općini Lopar. Projekt je započeo 2018. godine izgradnjom 140 metara dugog lukobrana, a nastavljen je 2022. godine rekonstrukcijom starog mula te izgradnjom obalnog zida i novog gata. Time smo osigurali oko 100 novih vezova za domicilno stanovništvo i tranzit, kao i operativnu obalu za prihvat većih plovila. Također smo započeli sanaciju glavnog lukobrana u luci San Marino, što je dio kontinuiranog ulaganja u tu luku.

Uz kapitalne projekte, kontinuirano smo ulagali i u održavanje postojeće infrastrukture – sanaciju mulova, rivica i obalnih zidova. Ipak, u tom segmentu ne možemo biti u potpunosti zadovoljni jer su raspoloživa sredstva ograničena, pa se radovi često izvode u manjem opsegu od željenog. Ako pogledamo financijski aspekt, u proteklih osam godina ostvarili smo značajan rast vlastitih prihoda, ali i još veća ulaganja u infrastrukturu zahvaljujući europskim sredstvima te potpori Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranske županije. Ukupna ulaganja višestruko su premašila iznose naših izvornih prihoda, što potvrđuje uspješnost u osiguravanju dodatnih financijskih sredstava, kao i njihovo odgovorno i učinkovito korištenje. Izvorni prihodi porasli su s 830.000 eura u 2018. godini na 1.550.000 eura u 2025. godini, što predstavlja značajan rast. Istodobno smo iz drugih izvora osigurali više od 18,5 milijuna eura, od čega 7,1 milijun iz fondova Europske unije, 8,8 milijuna od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te 2,6 milijuna eura od našeg osnivača, Primorsko-goranske županije. Na kraju, želim posebno istaknuti djelatnike ŽLU Rab, one na terenu i one u uredu, koji svojim radom i zalaganjem čine temelj svih ostvarenih rezultata.

Koliko su realizirani projekti utjecali na kvalitetu života i razvoj gospodarstva?

– Život na otoku u potpunosti je vezan uz more. Upravljamo s 23 lučka područja koja obuhvaćaju značajnu površinu mora i kopna, s oko 1.300 vezova te dvjema trajektnim lukama – Mišnjak i Lopar koje uz luku Rab predstavljaju najvažnije prometne točke otoka. Zato smo u proteklom razdoblju naglasak stavili upravo na ove tri luke jer omogućuju izravnu povezanost otoka s kopnom i drugim otocima putem trajektnih i brzobrodskih linija. Dogradnjom luke Mišnjak omogućili smo kvalitetnije odvijanje trajektnog prometa, čime se značajno ubrzao dolazak i odlazak s otoka. U luci Lopar uređenjem platoa i izgradnjom pristaništa osigurana je bolja povezanost u svim vremenskim uvjetima, što potvrđuje i kontinuirani rast prometa na liniji Lopar – Valbiska. U luci Rab povećali smo kapacitet operativne obale, čime smo omogućili prihvat većeg broja plovila. Sve to zajedno rezultira povećanjem ukupnog kapaciteta dolazaka na otok, što izravno utječe na gospodarski rast. Istovremeno smo ulagali i u komunalne luke, povećavajući broj vezova za lokalno stanovništvo i time podižući njihov standard jer život na otoku bez barke je nezamisliv.

Rab je dobio značajna sredstva za razvoj lučke infrastrukture – što ti projekti konkretno donose stanovnicima otoka i gospodarstvu?

– Najznačajnija sredstva odnose se na projekt nastavka rekonstrukcije i dogradnje luke Rab u vrijednosti od 14,5 milijuna eura, financiran iz europskih fondova. Projekt se provodi u suradnji ŽLU Rab i Grada Raba te obuhvaća rekonstrukciju oko 400 metara obale, izgradnju tri nova komunalna gata, ali i uređenje gotovo 800 metara prometnice te hortikulturno uređenje obalnog prostora. Početak radova očekujemo u jesen 2026. godine, a završetak do kraja 2027. Riječ je o velikom i kompleksnom projektu kojim zatvaramo četvrtu fazu rekonstrukcije luke Rab. Osim infrastrukturnih poboljšanja, projekt će značajno unaprijediti vizuru same luke i povijesne jezgre grada. Uz to, u 2026. godini osigurali smo i dodatnih 1,25 milijuna eura iz državnog proračuna za niz manjih, ali izuzetno važnih projekata. Ta sredstva omogućit će nastavak ulaganja u komunalnu infrastrukturu u luci Mišnjak, uključujući modernizaciju vodovodnih i elektroinstalacija kako bi se zadovoljile potrebe opskrbe trajekata i drugih plovila. Osigurana su i sredstva za dovršetak sanacije glavnog lukobrana u luci San Marino, kao i za početak nove faze razvoja luke Melak, koja uključuje izgradnju sekundarnog lukobrana. Također, dio sredstava usmjeren je na nastavak radova održavanja u lukama Lopar i Kamporska Draga.

Koji su projekti trenutno u fokusu i u kojoj su fazi realizacije?

– Najveći pojedinačni projekt, i jedan od najvećih od osnutka ŽLU Rab, svakako je nastavak radova u luci Rab, čiji početak očekujemo na jesen ove godine. Riječ je o kompleksnom projektu, kako zbog same lokacije u centru grada, tako i zbog organizacije gradilišta te činjenice da se financira iz europskih fondova, što dodatno naglašava njegovu važnost. Uz to, u proteklom mandatu poseban naglasak stavili smo na izradu projektne dokumentacije za razvoj ostalih luka, što ostaje jedan od ključnih fokusa i u ovom mandatu. Već smo započeli izradu idejnih projekata za luke Padova II, Palit, Kamporska Draga, Supetarska Draga, Keki i Janići, a planiramo nastaviti s projektima za luke Grci, Barbat, Banjol, Sv. Eufemija i Gornja Supetarska Draga koja je novo lučko područje. U narednim godinama cilj nam je imati pripremljenu projektnu dokumentaciju za gotovo sva lučka područja. Naravno, nakon idejnih projekata slijede dodatne studije, elaborati i postupci ishođenja dozvola, no riječ je o standardnoj proceduri koju sustavno provodimo. Krajnji cilj je stvoriti kvalitetnu osnovu za prijavu projekata na europske, nacionalne i regionalne fondove te osigurati kontinuirano ulaganje u razvoj luka.

Koliko je važno kontinuirano ulaganje u luke za razvoj turizma i prometnu povezanost otoka?

– Kontinuirano ulaganje u luke od iznimne je važnosti, ne samo za prometnu povezanost i razvoj turizma, već prije svega za osiguravanje vezova za lokalno stanovništvo. Primarna uloga ŽLU Rab je održavanje postojeće i izgradnja nove infrastrukture u lukama otvorenima za javni promet. To uključuje osiguravanje operativne obale za linijski promet, komunalnih vezova te vezova za potrebe ribara i gospodarstva. S druge strane, specifičnost otoka Raba je i snažna prisutnost nautičkog turizma. Tijekom ljetnih mjeseci bilježimo velik broj nautičara, što stvara dodatnu potrebu za tranzitnim vezovima. Zbog toga naše projekte planiramo na način da prvenstveno zadovoljimo potrebe lokalnog stanovništva, ali istovremeno osiguramo i dovoljan broj vezova za turiste, čime doprinosimo ukupnoj turističkoj ponudi otoka koji je u velikoj mjeri oslonjen na turizam.

Koji su ključni prioriteti u novom četverogodišnjem mandatu?

– Glavni prioriteti u novom mandatu su izrada projektne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola za nove projekte izgradnje i rekonstrukcije luka. Cilj nam je u narednom razdoblju stvoriti sve preduvjete za početak radova u pojedinim lukama lokalnog značaja, ovisno o dinamici dobivanja dozvola i osiguravanja financijskih sredstava, s obzirom na to da su takvi projekti izrazito financijski zahtjevni. Uz to, naglasak stavljamo i na poboljšanje kvalitete usluga u segmentima gdje je to moguće, čime se izravno utječe na financijsko poslovanje ŽLU Rab i omogućuje veće ulaganje vlastitih sredstava u daljnji razvoj.

 Kako vidite razvoj lučke infrastrukture na Rabu u sljedećih nekoliko godina?

– S obzirom na velik broj luka kojima upravljamo, razvoj nije moguće promatrati pojedinačno, već isključivo kroz cjeloviti pristup na razini cijelog otoka. Upravo zato smo kao jedan od ključnih prioriteta za 2026. godinu postavili izradu Master plana razvoja luka pod upravljanjem ŽLU Rab. Riječ je o strateškom dokumentu koji će obuhvatiti analizu prostorno-planske dokumentacije, stanje na terenu, potrebe stanovništva, prometnu povezanost, ekološke aspekte i potencijalne gospodarske aktivnosti. Master plan će objediniti sve postojeće i planirane projekte te ponuditi dugoročno održiv model razvoja lučke infrastrukture. Poseban naglasak stavljamo i na kvalitetu prostora – ne samo kroz izgradnju vezova, već i kroz stvaranje novih javnih površina koje mogu postati središta društvenog života pojedinih mjesta. Naravno, ključna je i suradnja s Gradom Rabom i Općinom Lopar, bez kojih nije moguće kvalitetno planiranje i realizacija projekata.

Planirate li uvođenje novih tehnologija ili održivih rješenja u upravljanju lukama?

– Danas postoji niz tehnoloških rješenja koja mogu unaprijediti upravljanje lukama. Uveli smo dređene inovacije u nekima od naših luka, poput „pametnih” priključnih ormara u lukama Rab i Melak koji korisnicima omogućuju samostalno korištenje vode i električne energije putem QR koda i digitalne aplikacije, uz potpunu kontrolu potrošnje. Također smo, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, pokrenuli pilot-projekt nadzora korištenja vezova, koji uključuje video sustav i bluetooth tehnologiju za praćenje prisutnosti plovila. Uz to, sve luke opremamo videonadzorom, a razvijamo i sustave za detekciju požara i onečišćenja kako bismo dodatno povećali sigurnost i zaštitu okoliša. Pratimo i razvoj alternativnih goriva u pomorskom prometu te razmatramo mogućnosti uvođenja infrastrukture za opskrbu plovila električnom energijom, ali i potencijalno vodikom ili drugim održivim izvorima energije.

Koja je Vaša dugoročna vizija razvoja luka na otoku Rabu?

– Otok Rab ima značajan potencijal za razvoj nautičkog turizma i bolje pozicioniranje na međunarodnoj karti, no taj razvoj mora biti pažljivo planiran i usklađen s realnim mogućnostima prostora. Razvoj lučke infrastrukture zahtijeva suradnju svih dionika i sagledavanje šire slike – od utjecaja na okoliš do povezanosti s drugim sadržajima poput plaža i javnih površina. Osobno smatram da je postojeći koncept razvoja, koji podrazumijeva više manjih luka i lučica, dugoročno kvalitetniji od koncentracije prometa u nekoliko velikih luka. Takav pristup omogućuje ravnomjerniji razvoj, manji pritisak na prometnu infrastrukturu i bolju prilagodbu prirodnim karakteristikama obale.