Archives

Završna konferencija projekta Rekonstrukcija i sanacija obale u luci Rab

Završnom konferencijom projekta „Rekonstrukcija i sanacija obale u luci Rab“, službeno je zaključen ovaj iznimno važan i zahtjevan projekt.

Županijska lučka uprava Rab uz podršku Primorsko-goranske županije organizirala je završnu konferenciju projekta kako bi javnost informirala o provedenim aktivnostima i ostvarenim ciljevima, uz osvrt na tijek projekta.

Glavni cilj ovog velikog i značajnog projekta je rekonstrukcija Obale kralja Petra Krešimira IV (Faza III) i izgradnja Gata 3 (Faza I).  Realizacijom projekta izgrađen je novi gat na ulazu u luku, ukupne dužine približno 44 metra i širine 8 metara. Gat služi za prihvat linijskih plovila te zaštitu akvatorija luke. Također je rekonstruirana Obala kralja Petra Krešimira IV u dužini od oko 365 metara, čime je osiguran siguran obalni pojas za privez plovila. U sklopu rekonstrukcije podignuta je visina obale kako bi se spriječilo plavljenje gradske jezgre i omogućila dugoročna funkcionalnost obale.

Završetkom svih aktivnosti ispunjen je cilj projekta, osigurani su bolji uvjeti za pristajanje plovila u luci, osobito onih koji održavaju prometnu povezanost otoka s ostalim otocima i kopnom, a spriječilo se i plavljenje rive koja je ujedno i pješačka veza između pristaništa i središta grada.

Projekt je obuhvatio dvije građevinske dozvole (Faza I i Faza III), ali su svi radovi i aktivnosti promatrani kao jedinstvena cjelina. Za uspješnu realizaciju izrađena je detaljna projektna dokumentacija koju je izradila tvrtka Stabilnost d.o.o. iz Rijeke. Stabilnost d.o.o. bila je odgovorna za cjelokupno rješenje rekonstrukcije i dogradnje luke Rab te za projektantski nadzor tijekom izvođenja radova. Nakon provedenih postupaka javne nabave, za izvođača građevinskih radova odabrana je tvrtka Sun Adria d.o.o. iz Rijeke. Ova tvrtka, zajedno sa svojim podizvođačima, uspješno je realizirala sve potrebne aktivnosti i radove, dovršivši projekt u zadanom roku i prema očekivanim standardima. Vođenje projekta gradnje povjereno je tvrtki Kling d.o.o., dok je administrativno upravljanje projektom vodila tvrtka Multiteam d.o.o., obje iz Rijeke. Stručni nadzor nad građevinskim radovima obavljala je tvrtka Rijekaprojekt d.o.o. iz Rijeke. Specifične radove izrade mlazno injektiranih stupnjaka nadzirale su tvrtke Geotehnički studio d.o.o. iz Zagreba te Topoing d.o.o. i Geotech d.o.o. iz Rijeke. U sklopu projekta, ugrađen je i sustav tehničke zaštite, koji je instalirala tvrtka Trapp d.o.o. s Raba, čime je dodatno osigurana funkcionalnost i sigurnost luke.

Županijska lučka uprava Rab nositelj je i investitor ovog kapitalnog projekta koji je promijenio vizuru Raba i odgovorio na klimatske promjene, kojim se zaokružuje višegodišnji investicijski ciklus u razvoj lučkog područja grada Raba.

Ravnatelj Županijske lučke uprave Rab Nenad Debelić zahvalio je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i Primorsko-goranskoj županiji na ustrajnoj potpori i ulaganjima u razvoj rapskih luka čime su omogućili najveći investicijski ciklus u lučko područje u povijesti Raba, istaknuvši kako je riječ o projektima koji su ulaganje u razvoj i budućnost otoka.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 5,11 milijuna eura s uključenim PDV-om od kojih se očekuje da će ukupni iznos bespovratnih sredstava iznositi 4,57 milijuna eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (2014. – 2020.) te Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (2021. – 2027.) Primorsko – goranska županija u fazi izvođenja radova sudjelovala je u iznosu od 130.000,00 eura te Županijska lučka uprava Rab s iznosom od 400.000,00 eura.

Prva faza projekta rekonstrukcije i dogradnje luke Rab započela je izgradnjom ribarske luke i gata Pumpurela, a nastavila se izgradnjom gata 3 te cjelovitom rekonstrukcijom i sanacijom Obale Petra Krešimira u glavnoj gradskoj luci. ŽLU Rab nastavlja s realizacijom još nekoliko značajnih projekata na otoku a u pripremi je i prijava na natječaj za sufinanciranje unaprijeđena lučke infrastrukture i komunalne vezove iz Europskog fonda za regionalni razvoj te programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. te nastavak rekonstrukcije luke Rab s povećanjem kapaciteta komunalnih vezova. Radovi na unaprijeđenu lučke infrastrukture provode se i na području općine Lopar gdje se izvode radovi na rekonstrukciji i dogradnji luke Melak te redovnom održavanju glavnog lukobrana u luci San Marino a financiranje je osigurano najvećim dijelom iz proračuna Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Primorsko-goranske županije i Županijske lučke uprave Rab.

Sve informacije o aktivnostima na provedbi projekta javnost je mogla pratiti na mrežnoj stranici projekta te putem lokalnih medija koji su redovito izvještavali o projektu.

Održan drugi susret djelatnika županijskih lučkih uprava

U Termama Sveti Martin na Muri održao se drugi susreta djelatnika županijskih lučkih uprava koji je organizirala Zajednica županijskih lučkih uprava.

Osamdesetak sudionika iz hrvatskih županijskih lučkih uprava uz predstavnike Ministarstva mora, prometa i infrastrukture imalo je priliku razmjeniti iskustava i analizirati provedene aktivnosti, a potom sudjelovati u sportskom i zabavnom dijelu programa s ciljem boljeg međusobnog upoznavanja i suradnje.

Središnji dan susreta bio je radni sastanak kojim je predsjedavao predsjednik Zajednice županijskih lučkih uprava Mario Kružić. U suradnji s načelnicom Sektora za pomorsko gospodarstvo Marijanom Iviček i načelnikom Sektora održivog razvoja pomorstva Borisom Fantulinom, otvorene su aktualne teme, s posebnim naglaskom na upravljanje pomorskim dobrom.

Eko dan: S Vele rive u more bačeno 1000 EM kugli

Županijska lučka uprava Rab osim što provodi infrastrukturne lučke projekte, aktivni je sudionik života u lokalnoj zajednici i njezinim projektima, osobito onima koji se tiču zaštite mora i morskog okoliša.

Sedmu godinu zaredom s Vele rive u more je bačeno 1000 glinenih EM kugli koje su izradili rapski učenici predmetne nastave Osnovne škole Ivana Rabljanina Rab i učenici Područne škole Banjol sa svojim učiteljicama. Efektivni mikroorganizmi u kuglama imaju zadaću pospješiti prirodnu ravnotežu na morskom dnu, osim ekološkog projekt ima i važan edukativni karakter o upravljanju projektima i njihovom utjecaju na turizam otoka. 

Više o projektu može se pročitati na portalu Rab danas.  

 

Svečanim otvorenjem zaključena 3. faza projekta „Rekonstrukcija i sanacija obale u luci Rab“

Uz brojne prijatelje, poslovne partnere i suradnike, zaključena je 3. faza projekta rekonstrukcije i sanacije obale u luci Rab koju su otvorili potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić, gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić i ravnatelj Županijske lučke uprave Rab Nenad Debelić.

Cilj je ovog velikog i značajnog projekta povećati sigurnost luke Rab i omogućiti sigurnije pristajanje brzobrodskih i  ostalih brodskih linija, a time osigurati i kvalitetnije povezivanje Raba s kopnom. Novoizgrađeni gat štitit će luku od utjecaja valova i nepovoljnih vremenskih prilika. Podizanjem obale povijesna jezgra grada Raba zaštitit će se od plavljena, a izradom novih temelja spriječit će se slijeganje postojeće obale. Na gatu je postavljena oprema za privez plovila i ormarići s energetskim priključcima.

Županijska lučka uprava Rab nositelj je i investitor projekta. Ravnatelj Županijske lučke uprave Rab Nenad Debelić predstavio je aktivnosti na projektu rekonstrukcije i sanacije obale u luci Rab i uputio zahvale Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranskoj županiji na ustrajnoj potpori i ulaganjima u razvoj rapskih luka čime su omogućili najveći investicijski ciklus u lučko područje u povijesti Raba.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,96 milijuna eura od kojih je 4,85 milijuna eura bespovratnih. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Prva faza projekta započela je izgradnjom ribarske luke i gata Pumpurela, a nastavila se cjelovitom rekonstrukcijom i sanacijom Obale Petra Krešimira u glavnoj gradskoj luci. Radovi na ovom zahtjevnom infrastrukturnom projektu trebali bi završiti koncem ove godine.

 

 

 

Humanitarnim koncertom županijske lučke uprave proslavile 25 godina djelovanja

U koncertnoj dvorani Centra Gervais u Opatiji održan je humanitarni koncert pod nazivom „Va dihe mora”, u organizaciji Primorsko-goranske županije i osam županijskih lučkih uprava koje su  na ovaj način proslavile 25 godina djelovanja.  Koncert je okupio brojna sjajna glazbena imena kojima su se u pjesmi priključili i ravnatelji županijskih lučkih uprava, a prihod od ulaznica doniran je Centru za rehabilitaciju „Fortica“ u Kraljevici, domu socijalne skrbi za pružanje socijalnih usluga djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom.

 

Izvještaj o dinamici radova na projektu Rekonstrukcija i sanacija obale u luci Rab

Nastavljeni su radovi na rekonstrukciji i sanaciji obale u luci Rab. Izvedeni su svi podmorski radovi koji se odnose na sanaciju obale. Metodom mlaznog injektiranja stupnjaka ojačano je tlo, odnosno morsko dno i obalni zid. Mlaznim injektiranjem stupnjaka osigurava se prijenos opterećenja u dublje slojeve bolje nosivosti i eliminiraju pomaci i diferencijalna slijeganja tla. 

Na dužini od 200 metara izveden je nadmorski zid, betonska ploča obale, instalacije vode, struje i video nadzora te je postavljeno kameno opločenje.

Do kraja srpnja izvedeno je radova u vrijendosti od 2.113.621,80 € (15.925.083,44 kn) što je 54 posto od ugovorenih radova.

Na preostalih nešto manje od 200 metara započelo se sa izgradnjom nadmorskog zida, izvođenjem instalacija te kamenog opločenja. Dovršetak svih radova na obali očekuje se do kraja studenoga 2023. godine.

Na novom gatu izvedeni su radovi zamjene temeljnog tla te montaža armirano-betonskih elemenata radi dodatnog učvrščivanja kao i njihovo predopterećenje kako bi se provelo projektom predviđeno slijeganje. Zbog nepovoljnih očitanja slijeganja tla provedena su dodatna ispitivanja. U izdvojenom pogonu u Bakru izvode se rasponski nosači i konstrukcije za ojačanje gata.

Ministar Butković i zamjenica župana Marina Medarić zadovoljni dinamikom radova na rekonstrukciji i sanaciji luke Rab

Rab je dobio brzu brodicu pomorske medicinske službe koja će pružati hitnu pomoć i sudjelovati u traganju i spašavanju u pomorskim nesrećama. Brodice za hitnu medicinsku pomoć potpuno su opremljene medicinskim uređajima i opremom za hitnu medicinsku službu, a uz medicinski tim, na njima je prisutna i posada lučke kapetanije.

Pored pružanja hitne medicinske skrbi stanovnicima i posjetiteljima otoka i priobalja, na ovaj se način ujednačava dostupnost hitne zdravstvene skrbi na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. Projekt izgradnje šest brzih brodica ukupno je vrijedan 10,1 milijuna eura, a sredstva su osigurana iz europskih bespovratnih sredstava i državnog proračuna.

Uspostava pomorske medicinske službe prijevoza specijaliziranim brodicama planirana je do kraja 2023. godine u stacionarnim lukama te na Malom Lošinju, Šibeniku i Supetru. Sukladno Sporazumu potpisanom između Ministarstva zdravstva, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, priobalni županijski zavodi za hitnu medicinu osiguravat će medicinski tim – doktora medicine i medicinsku sestru, odnosno tehničara, a lučke kapetanije osiguravaju vez, održavanje i posadu.

Kroz projekt su nabavljeni i automatski biokemijski analizatori krvi koji služe preciznijoj procjeni hitnih slučajeva prije upućivanja pacijenta u bolnicu, a raspoređeni su u 12 ispostava Zavoda za hitnu medicinu: Blato na Korčuli, Korčula, Lastovo, Mljet, Cres, Mali Lošinj, Rab, Jelsa na Hvaru, Supetar, Šolta, Vis i Preko.

Na primopredaji brodice u Rabu su bili potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i zamjenica župana Marina Medarić. Tom su prilikom u društvu ravnatelja ŽLU Rab Nenada Debelića i gradonačelnika Grada Raba Nikole Grgurića obišli radove rekonstrukcije i sanacije obale u luci Rab. Svi se slažu da je ulaganje u infrastrukturu i razvoj luke Rab važno za kvalitetu života na otoku pa i s osnove pružanja hitne pomoći i sigurno pristajanje brodice pomorske medicinske službe u svim vremenskim uvjetima.

 

 

Luka Rab postaje prva pametna luka u Hrvatskoj
Primorsko-goranska županija prva će u Hrvatskoj nabaviti sustav za pametno upravljanje malim lukama. Riječ je o pilot projektu koji se planira implementirati na području komunalnog dijela luke Rab te će pružiti potrebne informacije o trenutnom statusu vezova i korisnika vezova u lukama korištenjem Bluetooth tehnologije i 24- satne nadzorne kamere u kombinaciji sa strojnim učenjem.

Dio je to projekta „Framesport“ koji se provodi u okviru INTERREG programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska. Vrijednost implementacije iznosi 934 tisuće kuna od čega je 85 posto sufinancirano EU sredstvima. U planu je da sustav krene s radom do kraja godine.

Sporazum o suradnji u provedbi projekta potpisali su župan Zlatko Komadina i ravnatelj ŽLU Rab Nenad Debelić.

„Primorsko-goranska županija svjedoči još jednom projektu koji je prvi u Hrvatskoj“, rekao je župan Komadina te dodao kako je ovo tek jedan u nizu projekata u luci Rab koja se nalazi u velikom investicijskom ciklusu.

„Kontinuirano unapređivanje poslovanja jedan je naših ciljeva, prvenstveno radi korisnika. Uvođenjem novih tehnologija pružamo im novu uslugu, ali i sigurnost“, istaknuo je ravnatelj Debelić. Pojasnio je kako će ovaj projekt omogućiti u realnom vremenu podatak koji je brod prisutan u luci, je li na svom mjestu i je li s njim sve u redu.

„Na taj način će se kontrolirati poslovanje i koristi li sve u skladu s ugovorima i pravilnicima što će značajno unaprijediti odnos i sa samim korisnicima i dati novi ulazni podataka kojim lučka uprava može dodatno unaprijedi uslugu i sustav“, zaključio je ravnatelj.

Osvrnuo se i na veliki investicijski ciklus u luci Rab. Kako je naveo, na zadovoljstvo ribara, dovršena je izgradnja ribarske luke u vrijednosti gotovo 20 milijuna kuna, a uskoro se može očekivati i njezino svečano otvorenje. Paralelno su u tijeku radovi na rekonstrukciji i dogradnji luke Rab, najvećeg projekta od osnutka lučke uprave. U vrijednosti 38 milijuna kuna, projektom financiranim iz programa Konkurentnost i kohezija osigurat će se sigurnija obala i pristan u svim vremenskim uvjetima, a doći će i do efikasnije raspodjele vezova. Također, spreman za prijavu na EU fondove je i projekt izgradnje tri komunalna gata kojim bi luka Rab dobila sto novih vezova.

Potpisivanju su prisustvovali i resorni pročelnik Ljudevit Krpan, predstavnik izvođača na implementaciji sustava za pametno upravljanje lukama Dean Ukota, predsjednik uprave „Tri M d.o.o.“ i Luka Dragojević, voditelj projekta iz UO za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima.

Potpisan ugovor o radovima rekonstrukcije i sanacije obale u luci Rab

Ravnatelj Županijske lučke uprave Rab Nenad Debelić u prisustvu župana Zlatka Komadine i gradonačelnika Grada Raba Nikole Grgurića potpisao je ugovore o izvođanju radova, vođenja projekta i stručnog nadzora na projektu “Rekonstrukcija i sanacija obale u luci Rab” vrijednom 37,3 milijuna kuna.

U postupku javne nabave za izvođača radova odabrana je tvrtka Sun Adria, voditelj projekta gradnje je tvrtka Karloline – Kling, a stručni nadzor povjeren je Rijekaprojektu.

Projekt se financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. , a radovi, koji bi trebali početi u listopadu a završiti do kraja 2023., obuhvatit će izgradnju gata 3 i rekonstrukciju 370 metara obale.

Ukupna vrijednost projekta „Rekonstrukcija i sanacija obale u luci Rab“, iznosi 37.379.950,23 kuna od kojih je 36.529.012,73 kuna bespovratnih.

Projekt je financiran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 201. – 2020. prioritet 7ii Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti . Temelj Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (OPKK) analiza je socioekonomskog stanja, utvrđenih prepreka za rast i razvojnih potreba u Hrvatskoj, u kontekstu Sporazuma o partnerstvu (SP), relevantnih strategija Unije i nacionalnih strategija, njihovih povezanih ciljeva i temeljnih strateških odredaba.